Ivan Grohar (Spodnja Sorica nad Železniki, 1867. – Ljubljana, 1911.)

Grohar je najlirskiji lik impresionističkog desetljeća s početka 20. stoljeća. Unatoč iznimnoj nadarenosti, zbog oskudne naobrazbe u Grazu nije mogao nastaviti školovanje na Bečkoj akademiji. Nakon boravka u Münchenu, ispunjavao je crkvene naloge. Na prijelomu stoljeća dogodio se i prijelom u njegovom stilu. Ubrzo je počeo razvijati vlastitu slikarsku tehniku koju je djelomično izveo iz divizionizma te povezao sa simbolizmom i secesijom. Neuspjesi i osebujna narav doveli su ga u Škofju Loku, gdje se 1904. godine i skrasio. Tu je stvorio svoja najbolja dijela koja od pejzažnih motiva prelaze ka monumentalnim prizorima seoskih radova. Nekoliko dana prije odlaska na studijsko putovanje u Italiju, preminuo je u ljubljanskoj bolnici iscrpljen od tuberkuloze.

Korištena umjetnička djela:

Ivan Grohar, Grabljice, (1902.), ulje na platnu, 133,5 x 107,5 cm, Mestni muzej Ljubljana (Gradski muzej Ljubljana), foto: Matevž Paternoster (MGML).

Ivan Grohar, Hribček (Brežuljak), 1910., ulje na platnu, 50,3 x 74 cm, Narodna galerija.

Ivan Grohar, Jesensko sonce (Jesenje sunce), (1908.), ulje na platnu, 70 x 60 cm, Mestni muzej Ljubljana (Gradski muzej Ljubljana) (MGML).

Ivan Grohar, Sejalec (Sijač), (1907.), ulje na platnu 108 x 120 cm, Moderna galerija.

Matej Sternen (Verd, 1870. – Ljubljana, 1949.)

Sternen je bio crtač, restaurator, grafičar i pedagog, a prije svega tehnički izvrsno obučen slikar. Jedini je od slovenskih impresionista završio akademiju, i to u Beču. Živio je i u Münchenu gdje je pohađao Slikarsku školu Antona Ažbeja. Afirmirao se kao slikar ženske figure, a njegovim opusom dominiraju aktovi, portreti i vedute. Svoj slikarski princip temeljio je na stvarnom promatranju predmeta, a ne na emocionalnom doživljavanju, dok se kao impresionist otkrivao tretiranjem optičkih učinaka, dinamičnim kadriranjem i pastoznim nanošenjem boje.

Korištena umjetnička djela:

Matej Sternen, V Jutru (Zelnik) (Ujutro, Zeljnik) (1908.), ulje na platnu, 33,5 x 43 cm, Mestni Muzej Ljubljana (Gradski muzej Ljubljana), foto: Matevž Paternoster (MGML).

Matej Sternen, Na divanu (Na sofi), (1912. – 1914.), ulje na platnu, 101 x 133 cm, Narodna galerija.

Matej Sternen, Pomladno sonce (Proljetno sunce), (1906. – 1909.), ulje na platnu, 64,5 x 90 cm, Narodna galerija.

Matej Sternen, Rdeči parazol (Crveni suncobran), (1904.), ulje na platnu, 125,5 x 85 cm, Narodna galerija.

Matija Jama (Ljubljana, 1872. – 1947.)

Jama je studirao u Zagrebu i Münchenu. Bio je najveći putnik među slovenskim impresionistima – neko vrijeme je putovao kamperom i slikao po njemačkim, austrijskim i nizozemskim selima. Kada se skrasio u Ljubljani, više puta je odlazio slikati na Bled, u Volčji potok, Bijelu krajinu i u dolinu rijeke Kupe. U svom radu i po uvjerenju ostao je vjeran impresionističkim načelima; istraživao je optičku percepciju svijeta. Smirenim potezima i blistavim koloritom slikao je prvenstveno krajolike i vedute.

Korištena umjetnička dijela:

Matija Jama, Krave na Kolpi (Krave na Kupi), (ok. 1930.), ulje na platnu, 46,5 x 56 cm, Narodna galerija.

Matija Jama, Kolo, (1935.), ulje na platnu, 74 x 110 cm, Narodna galerija.

Matija Jama, Vrbe, (1908.), ulje na platnu, 67,5 x 89 cm, Narodna galerija.

Matija Jama, Most čez Dobro (Most preko Dobre), (1907.), ulje na platnu, 70 x 100 cm, Narodna galerija.

Rihard Jakopič (Ljubljana, 1869. – 1943.)

Jakopič je istaknuta ličnost slovenske umjetnosti. Posebno mjesto u umjetničkom panteonu zaslužio je ne samo kao vrsni slikar, već i kao čovjek koji je umjetnost uveo u šire društvene okvire. 1909. godine je o svom trošku postavio prvi stalni umjetnički izložbeni prostor u Ljubljani, a kasnije, zajedno sa Sternenom, i osobno vodio slikarsku školu; bio je jedan od utemeljitelja Narodne galerije, pokrovitelj Proljeća u Novom mestu i osnivački član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Nakon Prvog svjetskog rata svoju lirsku i simboličku impresionističku tehniku nadograđuje odlučnim ekspresionističkim potezom i živim koloritom, a kao prevladavajuće teme zadržava Savu kod Tacena, breze, rad u polju, a kasnije i mrtvu prirodu.

Korištena umjetnička djela :

Rihard Jakopič, Kopalke (Kupačice), (1905.), ulje na platnu, 105,5 x 74,5 cm, Narodna galerija.

Rihard Jakopič, Pri klavirju/Nokturno (Na klaviru/Nokturno (1912.), ulje na platnu, 67 x 68 cm, Narodna galerija.

Rihard Jakopič, Breze, (1903.), ulje na platnu, 93,5 x 54 cm, Narodna galerija.

Rihard Jakopič, Jagnedi v jutranjem soncu (Janjad na jutarnjem suncu), (1901.), ulje na platnu, 95 x 55 cm, Narodna galerija.

Autor tekstova: Andrej Smrekar, Narodna galerija