Obični pastrnjak je jedna od najčešćih livadskih biljaka, koja u otavi cvate na mnogim travnjacima i uz putove. Fleischmannov pastrnjak je posebnost jer se od običnog razlikuje po dvostruko pernatim listovima, po obliku i nazubljenosti listova, a djelomično još i po tamnije zelenoj boji listova. Osim staništa na Ljubljanskom dvorcu, gdje je biljka rasla sve od 1819. godine do približno 1835. godine, nikakvo drugo stanište nije pronađeno. O njegovoj pojavi ne postoji jedinstveno mišljenje. Neki tvrde, da je biljka možda nastala kao nasljedna promjena (mutacija) u ljubljanskom botaničkom vrtu (Mayer, 1960.), a drugi, da je zaista rasla na Ljubljanskom dvorcu (Voss, 1885.).

Činjenica je da su pastrnjak kao povrće počeli uzgajati u srednjem vijeku i bio je dugo u upotrebi, sve dok ga nisu potisnuli mrkva i krumpir. Korijen jednogodišnje biljke osim mnogo vode sadrži i šećere, bjelančevine, pektin, pa čak i nešto masnog i eteričnog ulja. Englezi ga još uvijek cijene. Moguće je, dakle, da je spomenuti pastrnjak sorta običnog pastrnjaka, kakvog su nekada uzgajali. Bez obzira na to još uvijek pobuđuje čuđenje činjenica da se održao jedino na Ljubljanskom dvorcu i kasnije u botaničkom vrtu. I u tom slučaju njegova vrijednost nije ništa manja, budući da su i sorte dobivali tako, da su izborom posebnosti pokušali uzgojiti nešto novo. Bilo koja od navedenih tvrdnji je moguća, jer ne mijenja činjenicu, da se biljka sačuvala jedino u ljubljanskom botaničkom vrtu.

Po Fleischmannovu pastrnjaku je nazvan prirodoslovni nastavni put po kome u suradnji sa Botaničkim vrtom Sveučilišta u Ljubljani organiziramo vođena razgledavanja.