Dvorski vinograd

Sva značajnija mjesta, dvorci ili palače, u prošlosti su se snabdijevali dobrima iz neposredne blizine. Prometne veze su bile slabe, pa je i logistika bila otežana, zato su se morali pouzdati u vlastite izvore. Tako su se diljem Evrope rastezali vinogradi koji su lokalno stanovništvo snabdijevali vinom, pa i tamo gdje prilike za vinogradarstvo nisu bile posve ugodne.

Tko još nije čuo za srednjovjekovne pariške vinograde na Montparnassu? Još slavniji od njih zacijelo je vinograd u praškome dvorcu Hradčani, poznat i po tome da ga je 1920. godine na južnoj strani gornjeg dijela Jelenjeg parka i Belvedera, pored Rajskih vrtova i Vrtova na rovovima, preuredio slovenski arhitekt Plečnik, kako navodi profesor dr. France Sterle u svojoj studiji »Jože Plečnik na Hradčanima«. U tom vinogradu uzgaja se češko protokolarno vino Hibernal, nastalo ukrštanjem rajnskog rizlinga i siebla, a poznato je pod tržišnom markom Pražskyhrad – Jižnizahrady (Praški dvorac – Južni vrtovi).

Dakako i Ljubljana je imala vinograd na padinama Dvorskog brežuljka. Prepoznati su ostaci arheoloških iskopavanja na južnoj padini, desno od Bastilje, gdje se vinograd nalazio još 30-ih godina prošlog stoljeća. O tome svjedoči i fotografija na razglednici autora Franca Kunca sa Wolfove ulice broj 6 u Ljubljani, koja je poslana u Maribor 9. rujna 1931. godine, dakle prije 85 godina, a danas se čuva u privatnoj zbirki Zmage Tančiča.    

Vinograd na Ljubljanskom dvorcu posađen je 23. travnja 2016. godine u želji za ponovnim oživljavanjem tradicije i bogaćenjem priča o vinu i vinovoj lozi, a napose i zbog toga što je Ljubljana u visokim enološkim krugovima poznata kao grad vinove loze i vina. Ona je osim toga i dobitnica tog laskavog priznanja kojeg joj je, 30. listopada 1987. godine, dodijelio Međunarodni ured za lozu i vino iz Pariza (L'Office Internationale de la Vigne et du Vin), na svojem zasjedanju u Rimu.

U dvorskom vinogradu posađeno je 1050 loza - 500 bijele sorte belpin, koja je na osnovu križanja sorata grožđa beline i pinota postala slovenski sinonim za chardonnay, te 550 loza crvene sorte rdečegrajec, nazvana po prijevodu prvobitnog imena sorte rotburger, preimenovane 1975. godine u zweigelt. Vino iz dvorskog vinograda bit će prvenstveno namijenjeno promociji, protokolu i dvorskoj vinoteci. Obje sorte odabrali su stručnjaci Poljoprivrednog instituta Slovenije, a u suradnji sa njima je dvorski vinograd i posađen, a i u buduće će sudjelovati u obrađivanju.  

Dvorski vinograd je posađen u godini kada se naš glavni grad okitio titulom „Ljubljana, zelena prijestolnica Europe 2016. godine“, a svoju prvu berbu doživio je 2018. godine.

Ljubljanski dvorac sa svojim vinogradom lijepo zaokružuje dosadašnju priču o vinu, uz događaje povezane s potomkom najstarije loze sa mariborskog Lenta koja raste i na ovom dvorištu.  

 

Dvorska loza

Kalem loze sa mariborskog Lenta na kojem raste sorta grožđa zvana modra kavčina ili baršunasta črnina (poznata i kao žametovka, plava velka, kosavina, blauerkölner, bleu de Cologne, grossmilcher, blauermilcher), potomak je najstarije plemenite loze na svijetu.

Mariborčani po posebnom pravilniku daruju svoje kalemove mnogobrojnim mjestima (gradovima, trgovima i selima) kao i pojedincima u Sloveniji i inozemstvu. Slavna loza koja raste na Ljubljanskom dvorcu od 30. rujna 1990. godine, nalazi se desno od ulaza u dvorište dvorca, nadomak zida panoramske terase kod Kule strijelaca.   

Vino, dobiveno iz grožđa ljubljanske dvorske loze, proizvodi se u suradnji s Poljoprivrednim institutom Slovenije. Pohranjeno je u bočicama, ukrašenim specijalnom etiketom i smješteno u poklon kutije te se koristi za izvanredne gradske protokolarne darove. Među ostalima je bocu ovog vina, 22. listopada 2008. godine, primio i engleski kraljevski par, kraljica Elizabeta II i vojvoda od Edinburga, tijekom svoje posjete Ljubljani. 

 

Vinska konventa sv. Urbana u Ljubljani

Časna konventa vina sv. Urbana ustanovljena je 11. studenog 1993. godine. Ime je dobila po sv. Urbanu, zaštitniku vinove loze, čiji imendan slavimo 25. svibnja. Njene glavne zadaće su očuvanje, razvoj, poštivanje i skrb za vinovu lozu i vina. Osobitu pozornost namjenjuje ulozi i značenju vina kako u prehrambenoj tako i u općoj kulturi. Članovi konvente, t.j. konventualci povezuju različite oblike naobrazbe i društvenog života upoznavanjem slovenskih i svjetskih vina, nadograđujući tako kulturu pijenja vina i ujedno otkrivajući gospodarske, društvene i duhovne dimenzije pojedinih vinorodnih država.  Časna konventa vina ujedinjuje konventualce različitih struka. Svatko od njih pokušava na svom strukovnom području otkriti dragocjene poveznice između vina, jela i gastronomije u različitim razdobljima povijesnog razvoja kao i u sadašnjosti. Prvobitno sjedište Časnog konventa vina sv. Urbana Ljubljana nalazilo se na ljubljanskom magistratu, a od 2000. godine smješteno je u Ljubljanskom dvorcu o čemu svjedoči spomen ploča na vanjskom zidu Kule strijelaca.