(Marija Tičar; Šance, 1936; SI ZAL LJU 342, fototeka, G4-021-047)

Na krajnjoj obrambenoj točci u sustavu Ljubljanskoga dvorca, gdje su krajem 15. i u 16. stoljeću sagradili kulu pokrajinskog kneza Padav (prema nekim izvorima Vicedomsku kulu) i građansko uporište (bastiju), 1934. je godine - u vrijeme kada su na istome mjestu o nekadašnjoj moćnoj tvrđavi svjedočile samo ruševine -, otpočela obnova Šanci po nacrtima najznačajnijeg slovenskog arhitekte 20. stoljeća Jože Plečnika (1872‒1957).  

Gomilu ruševina na Šancama, obavijenu velom tajni, Plečnik je „olabavio“ poput Emonskog zida na Mirju. Dodao joj je nove osi, probio je novim arkadama i otvorima. Tako je otvorio nove, zanimljive poglede na grad ispod Dvorskog brežuljka. Osebujno, a ujedno i smiono je oblikovao spomenik povijesti, vrativši gomili ruševina njenu srednjovjekovnu svrhu obilaznog obziđa.

U 2017. godini, kada smo obilježili 60. obljetnicu Plečnikove smrti i 145. obljetnicu njegova rođenja, izdali smo brošuru autorice Irene Vesel, odgovorne konzervatorice u Zavodu za očuvanje kulturne baštine Slovenije za Ljubljanski dvorac, u kojoj smo predstavili kratku povijest Šanci i tijek obnove jedinog većeg ostvarenog Plečnikovog nacrta na Dvorskom brežuljku. 

Brošuru na slovenskom i engleskom jeziku potražite ovdje, a njenu tiskanu inačicu dobit ćete besplatno u Info centru u Ljubljanskom dvorcu.

Izdanje brošure je sufinancirala Općina Ljubljana. 

210xMOL logotio