310 milijuna godina stari fosilni kameni ostaci
Brežuljak je naravno puno stariji od dvorca koji ga krasi. Kameni ostaci Posavskih postava kamo spada i Dvorski brežuljak u Ljubljani, su nastali u gornjem karbonu prije više od 300 milijuna godina na prostoru riječne delte u toploj tropskoj klimi blizu ekvatora. Zvuči gotovo nevjerojatno. Zavirite u davnu prošlost o kojoj svjedoče pronađeni fosili.
Što možete očekivati
Na izložbi je prikazan geološki sastav Posavskih postava, originalni primjerci gornje karbonskih fosila biljaka, a očuvan je i dio sloja u kome su fosili pronađeni.
Kameni ostaci posavskih postava, kamo spada i Dvorski brežuljak u Ljubljani, formirani su u gornjem karbonu, što potvrđuju geološko-paleontološka istraživanja kamenih ostataka i fosilnih biljaka pronađenih prilikom izgradnje šinske uspinjače do Ljubljanskog dvorca 2006. godine.
Fosilne biljke na Dvorskom brežuljku prvi puta su opisane već u 19. stoljeću. U fosilnoj zbirci nalaze se preslice (Equisetopsida ili Articulatae), crvotočine (Lycopodiopsida, Lycopsida), pteridosperme (Pteridospermopsida) i kordaiti (Cordaitanthales). Dvorski brežuljak je najzapadnije nalazište paleozoičke flore u Posavskim postavima i predstavlja značajan doprinos poznavanju i proširenosti euro-američke florističke provincije u gornjem karbonu.
Prikaz su omogućili: Zavod RS za zaštitu prirode, Geološki zavod Slovenije, SCT, Gradska općina Ljubljana, Agencija Republike Slovenije za istraživačku djelatnost, Agencija Republike Slovenije za okoliš, Paleontološka zbirka Jurkovšek – Regionalni muzej prirodnih znanosti Slovenije.
Autori izložbe su: dr Tea Kolar-Jurkovšek (GeoZS), dr. Bogdan Jurkovšek (GeoZS) i dr. Uroš Herlec (NTF).
Tijek razgledavanja
Dok čekate na uspinjaču koja će vas odvesti natrag u grad, odvojite si vrijeme i pogledajte izložbu u čekaonici njene gornje postaje.
Radno vrijeme
Više informacija OVDJE.
Veselimo se vašem pozivu
Virtualni dvorac