Priča o vinu iz dvorca
Brežuljak iznad grada je pun doživljaja. Posjet najvećoj ljubljanskoj znamenitosti zasigurno ćete pamtiti i po dobrom vinu. Vinski doživljaj na dvorcu uključuje razgledavanje vinove loze, vinograda i posjet vinoteci. Tamo vas očekuje izbor najboljih slovenskih vina koji će oduševiti i najzahtjevnije okuse poznavatelja i ljubitelja dobre kapljice. Živjeli!
Dvorski vinograd
U prošlosti su se svi značajniji gradovi, dvorci ili palače snabdijevali dobrima iz neposredne blizine. Prometne veze su bile slabe, pa su se u mnogočemu morali osloniti na vlastite izvore, čak i ako okolnosti za to možda i nisu bile najpovoljnije. Tako je bilo i s vinogradima, kojeg je dakako imala i Ljubljana upravo na padinama Dvorskog brežuljka.
U želji za ponovnim oživljavanjem tradicije i potvrđivanjem naziva Ljubljane, "Grad vinove loze i vina", 2016. godine na području Ljubljanskog dvorca posađen je novi vinograd, koji je svoju prvu berbu doživio nakon dvije godine. U dvorskom vinogradu je posađeno 1050 loza, 500 bijele sorte belpin, koja je na osnovu križanja sorti grožđa beline i pinota postala slovenski sinonim za chardonnay i 550 loza crvene sorte rdečegrajec, nazvane po prijevodu prvobitnog imena sorte rotburger i preimenovane u zweigelt, 1975. godine.
Proljetna rezidba, berba i punjenje boca, kao i godišnja opskrba i obrada vinograda, zadatak su stručnog nositelja – Poljoprivrednog instituta Slovenije. Sa svojim vinogradom Ljubljanski dvorac zapravo zaokružuje vinsku priču o događajima, povezanim s kalemom najstarije vinove loze iz mariborskog Lenta, koja raste na njegovu dvorištu.
Postanite pokrovitelj vinovih loza
Vinove loze Ljubljanskog dvorca imaju za naš grad poseban značaj, zato se tako pažljivo brinemo o njima. Dio naše vinske priče možete biti i vi, ako postanete pokrovitelj dvorskiog vinograda. Pozivamo vas da zajedno s nama stvarate poeziju plemenite kapljice.
Vino iz dvorca
ZWEIGELT – RDEČEGRAJC
O sorti
Sortu zweigelt je 20-ih godina prošlog stoljeća dobio profesor Fritz Zweigelt. Riječ je o križancu između modre frankinje (frankovke) i šentlovrenke (lovrijenca crnog). Izvorni naziv ove sorte je rotburger, što smo na slovenski preveli rdečegrajc. Za nju je značajan srednje krupan do krupan, prilično sabijen grozd valjkastog oblika s krilcima ili prigrozdima. Bobice ovog grožđa su pravilnog okruglog oblika i intenzivne tamnoplave boje. To je srednje rana sorta grožđa koja u našim uvjetima sazrijeva u drugoj do trećoj dekadi rujna.
Značajke i opis vina
'Zweigelt' ima svijetlo ljubičasto crvenkastu boju s mekanim taninima. Vino uglavnom odlikuje dosta intenzivan voćni karakter, ugodan sadržaj kiseline i srednje intenzivna boja. Zrela, punokrvna i dugovječna vina mogu imati voćni buke (višnja sorte Morel, malina, divlja jagoda), kao i izražene biljne note (lišće rajčice, zeleni papar).
Vino uz hranu
Vino odlično paše uz piletinu na žaru, zeca ili rižota i salate od tjestenina..
Potencijal starenja
'Zweigelt' ima srednju sposobnost sazrijevanja i može dozrijevati od 2-4 godine.
Sadržaj alkohola:od 11,5-13,5 vol.%
Ukupna kiselina: 5-6 g/L
Veličina boce: 0,75 l
Temperatura serviranja: od 15-18°C, preporučuje se pretakanje vina do 30 min prije serviranja.
CHARDONNAY - BELPIN
O sorti
Sorta chardonnay je prirodni križanac između sorti bijeli pinot i stare štajerske sorte vina belina (bjelina). Chardonnay potiče iz francuske regije Burgundija. Riječ je o trenutačno najrasprostranjenijoj sorti vina na svijetu. Njen grozd je mali do srednje velik, sabijen, stožastog oblika, najčešće s krilcima ili prigrozdima. Bobice ovog grožđa su okrugle, zeleno-žute boje, a kad sazriju - zlatnožute boje. U našim uvjetima sazrijevaju u trećoj dekadi rujna, odnosno u prvoj dekadi listopada.
Značajke i opis vina
Ovisno o stupnju zrelosti, vina mogu biti od manje zrelih i tankih, s većim osjećajem sadržaja kiseline, pa sve do zrelijih i snažnijih. U svježim vinima sorte chardonnay iz hladnijih klimatskih područja osjetit ćemo buke s prevladavajućom aromom agruma i zelene jabuke, a u onima iz toplijih područja s aromom tropskog voća – ananasa i manga. Dok fermentira ili sazrijeva u hrastovim bačvama, vino razvija maslastu, kremastu i vanilijastu aromu.
Vino uz hranu
Vino odlično paše uz plodove mora, paštete, pileća prsa, rižota od povrća, gljive , a ide i uz svinjsko pečenje s jabukama. Vegetarijancima će vino prijati uz bogato, škrobno povrće poput kukuruza, tikvica, odnosno hokaido ili muškatne tikve.
Potencijal starenja
Chardonnay ima dobru sposobnost sazrijevanja i može dozrijevati od 2-3 godine.
Sadržaj alkohola: 13-15 vol.%
Ukupna kiselina: 4-5 g/L
Velikost steklenice: 0,75 l
Temperatura serviranja: od 7-12°C, pretakanje nije potrebno.
Vino možete kupiti u Dvorskoj trgovini a u Dvorskoj vinoteci ga možete degustirati.
Dvorska loza
Osim dvorskog vinograda ponosni smo i na našu dvorsku lozu koja pored Ljubljanskog dvorca raste od 30. rujna 1990. godine. Nalazi se desno od ulaza u dvorište dvorca, nadomak zida panoramske terase kod Kule strijelaca.
Dvorska loza je kalem loze sa mariborskog Lenta, potomke najstarije plemenite loze na svijetu, koja rađa grožđe modre kavčine ili baršunaste crnine.
Vino dobiveno iz grožđa ljubljanske dvorske loze proizvodi se u suradnji s Poljoprivrednim institutom Slovenije i koristi za izvanredne gradske protokolarne darove. Tijekom svoje posjete Ljubljani, 22. listopada 2008. godine, ovu bocu je primio i engleski kraljevski par, kraljica Elizabeta II i vojvoda od Edinburga.
Dvorska vinoteka
Vinsku priču Ljubljanskog dvorca najbolje će zaokružiti posjeta njegovoj vinoteci. Dvorska vinoteka poziva ljubitelje vina iz cijelog svijeta u svoj nadsvođeni podrum i na panoramsku terasu s atraktivnim pogledom na grad. U njoj ćete preko plemenite kapljice osjetiti slovensku narav. Vinoteka nudi isključivo slovenska vina koja se izvrsno nadopunjuju odličnom slovenskom kuhinjom. Obećavamo da će vas oduševiti bogati izbor vina vrhunskih vinara naše male, ali u vinskom svijetu, cijenjene zemlje pod Alpama. Posjet Ljubljanskom dvorcu krunišite predahom u Dvorskoj vinoteci gdje ćete se u autentičnoj gostoljubivoj atmosferi uvjeriti da slovenska vina spadaju u sam svjetski vrh.
Vinska konventa sv. Urbana u Ljubljani
Svoje sjedište u Ljubljanskom dvorcu ima i vinska konventa sv. Urbana čija je glavna zadaća očuvanje, razvoj i poštivanje vinove loze i vina. Osobitu pozornost posvećuje ulozi i značenju vina kako u prehrambenoj, tako i u općoj kulturi. Članovi konvente različitih profesionalnih usmjerenja nastoje otkrivati dragocjene poveznice između vina, jela i gastronomije u različitim razdobljima povijesnog razvoja i u sadašnjosti.