Dvorski brežuljak
Za kratak uspon na brežuljak iznad starog grada imate bezbroj razloga. Pobjeći iz gradske vreve u zagrljaj bujnih krošnji drveća gdje ćete na trenutak zaboraviti da ste u gradu. Priuštite si duge šetnje stazama koje skrivaju mnogobrojne povijesne i arhitektonske znamenitosti i otkrivaju prekrasne poglede. Otkrijte zašto je Dvorski brežuljak već odavno mjesto inspiracije mnogim umjetnicima i stvaraocima.
Plečnikove Šance
Tridesetih godina 20. stoljeća arhitekt Jože Plečnik rukovodio je radovima na preuređenju ruševina nekadašnje gradske bastije (utvrde). Od njenih ostataka stvorio je popularno šetalište u prijatnoj hladovini krošnji drveća i s atraktivnim pogledima na grad. Šance su posljednji put cjelovito obnovljene 2018. godine.
Bunar s nagaznim pokretnim točkom
Bunar u Dvorskom parku, u neposrednoj blizini dvorca, vjerojatno je sagrađen u vrijeme rimske Emone. Zbog blizine tvrđave u srednjem je vijeku zasut, a ponovno je otkriven i očišćen u ranom 19. stoljeću. U svrhu dizanja vode tada mu je dodan drveni nagazni pokretni točak u koji bi ulazila po dva zarobljenika i gurala ga svojom težinom. Točak se sačuvao sve do danas što ga ubraja među najznačajnije primjerke europske tehničke baštine. Bunar je danas dubok oko 60 metara.
Spomenik seljačkim bunama
Južno od dvorca, na utvrđenoj terasi za razgledanje ispod Lipnika, 1974. godine, na 500. obljetnicu seljačkih buna u Sloveniji, postavljena je 5 metara visoka brončana skulptura pobunjenika sa seljačkim oruđem. Spomenik je djelo kipara Stojana Batiča, a nisko kameno podnožje s posvetom isplanirao je arhitekt Vladimir Braco Mušič.
Kapela Marije Presvete Majke Božje
Kapelu, posvećenu Presvetoj Majci Božjoj Mariji, možete posjetiti dok šećete šumom Regaliev gaj, nazvanoj po ljubljanskom obrtniku Jožefu Regaliu. Tamo ju je 1916. godine dao postaviti major Karl plemeniti vitez Kern, zapovjednik karantenske postaje koja je djelovala u Ljubljanskom dvorcu tijekom Prvog svjetskog rata. Prilikom svog posjeta Ljubljani, 2. lipnja 1917. godine, kapelu je u pratnji majora Kerna posjetila i tadašnja carica Cita (supruga posljednjeg austrougarskog cara Karla I).
Dvorski drvored
Prošećite drvoredom divljeg kestena koji povezuje Ljubljanski dvorac i Šance. Drvored je 1905. godine zasadio tadašnji gradski vrtlar češkog porijekla Vaclav Hejnic (1864–1929). Za obnovu parka u čast dolaska austrijskog cara bio je angažiran od strane pokrajinske vlade Kranjske. Drvored prolazi trasom nekadašnjih gradskih obrambenih zidina.
Orlov vrh
Do Orlovog vrha možete se kratkom šetnjom popeti od Ljubljanskog dvorca prema jugo-istočnom dijelu Dvorskog brežuljka. Vrh je dobio ime po dr. Joži Orlu, ljubljanskom dogradonačelniku i posjedniku iz sredine 19. stoljeća koji je nešto zemlje posjedovao i na Dvorskom brežuljku. Orlov vrh, Šance i Ljubljanski dvorac povezuju lijepo uređene pješačke staze.
Dvorski vinograd
Od 2016. godine, kada se Ljubljana kitila titulom »zelene prijestolnice Europe«, na južnoj padini dvorskog brežuljka ispod Orlovog vrha, u vinogradu koji se nalazi tek desetak minuta hoda od Ljubljanskog dvorca, raste 1050 loza. 500 loza bijele sorte belpin, koja je na osnovu križanja sorti grožđa beline i pinota postala slovenski sinonim za chardonnay i 550 loza crvene sorte rdečegrajc, nazvane po prvobitnom prijevodu sorte rotburger i preimenovane u zweigelt, 1975. godine.
JESTE LI VEĆ NABAVILI SUVENIRE?
One s mojim likom vjerojatno još niste. Lijepi i raskošni su kao dvorac! Praktični pokloni i privlačni suveniri vas očekuju u Dvorskoj trgovini.
