Na sadržaj

Dvorac kroz vrijeme

Ljubljanski dvorac se tijekom stoljeća mijenjao, ali on je, i zacijelo će ostati, simbol slovenskog glavnog grada.

Ljubljanski dvorac za dvorskim brežuljkom danas je zanimljiva turistička točka za strane i domaće goste i šetalište za Ljubljančane, o čemu svjedoči i broj od više od milijuna posjetitelja dvorca godišnje.

Ljubljanski dvorac je kulturno i društveno središte glavnog grada u kojem se tijekom cijele godine odvijaju mnogobrojni kulturno-umjetnički programi, protokolarni i društveni susreti i druge priredbe. Sa Vidikovca se pruža prekrasan pogled na grad i širu okolicu, a njegovi posjetitelji mogu pogledati Virtualni dvorac i stalne izložbe Slovenska povijest, Kaznionica, Muzej lutaka, i-Ljubljana, Dvorsko oružje a također se prošetati kroz Dvorac i njegove ostale prostore koji nude različite zanimljive sadržaje. U dvorcu djeluje i Dvorska kavana, gostionica Na gradu, restauracija Strelec i Dvorska vinoteka Strelec. 

Rekonstrukcijski radovi u dvorcu se izvode po nacrtima projektantskog biroa Ambient (Edo Ravnikar ml., Miha Kerin i Majda Kregar). Kontinuirana arheološka iskopavanja predvodi arheolog Gradskog muzeja Ljubljana, Martin Horvat.

Prema ocijeni projektanta do sada je zajedno sa statičkom sanacijom obavljeno nešto više od 80% obnove dvorca.  

Završeni rekonstrukcijski radovi:

  • Cjelokupni kompleks dvorca je konzervatorski obrađen; skladno sa smjernicama srušeni su i pojedini zidovi  iz kaznioničkog razdoblja i otkopani zatrpani dijelovi unutar i izvan dvorskih   zidina.
  • U znatnom opsegu je izvršena statička sanacija svih traktova dvorca i izvedena cjelovita obnova krovova.  Usporedno s ovim radovima je ispod razine Dvorskog dvorišta, izgrađen  neprimjetni servisni blok, koji je u potpunosti namijenjen internim pomoćnim programima za podršku i omogućavanje svih sadašnjih i budućih djelatnosti u dvorcu.
  • Izvan zidina dvorca uređeni su vodosabirnik i energetski objekt, neophodni za djelovanje dvorca, za njegovu opskrbu vodom i energijom. Većina završenih objekata u dvorcu je grijanih i klimatiziranih, osim manjeg dijela vanjskih zidina na Bastilji gdje se još uvijek provode arheološka istraživanja.
  • Ulazni trakt s gostinskim prostorijama, Modrom i Bijelom dvoranom, već se neko vrijeme  koristi i kao dvorana za vjenčanja. Isto tako su već duže vrijeme  u primjeni Vidikovac sa kojeg se pruža pogled na skoro pola Slovenije i prekrasnu panoramu Ljubljane, Peterokutna kula i Galerija S na razini ispod dvorišta, koje su prije svega namijenjene izložbama. Sakralnoj djelatnosti i drugim umjetnostima namijenjena je Dvorska kapela sv. Jurja iz 15. stoljeća.
  • Trakt uz Dvorsku kapelu i Vidikovac je u potpunosti završen i namijenjen povezivanju s preostalim traktovima; na  gornjoj razini se nalaze prostorije tzv. Virtualnog dvorca.
  • U potpunosti je obnovljeno  i Dvorsko dvorište, koje je postalo zanimljiv prostor za priredbe i šetnju.  Značajna dobit dvorca u 2000. godini bio je završetak obnove na srednjoj razini trakta sa Staleškom dvoranom, koja je posljednjih godina postala jednim od središnjih višenamjenskih prostora za priredbe.
Obnova nakon 2000. godine

Općina Ljubljana je krajem 1999. godine povjerila upravljanje Ljubljanskog dvorca Javnom zavodu Festival Ljubljana koji se do kraja 2010. godine brinuo o organizaciji različitih programa, redovitom uređenju, održavanju i daljnjoj obnovi dvorca. Krajem 2010. godine gradsko vijeće  je potvrdilo osnivanje samostalnog Javnog zavoda Ljubljanski grad.

2000. godine  je završena Staleška dvorana; time su uspostavljeni uvjeti za početak važnijih kulturnih i društvenih događanja u Ljubljanskom dvorcu.

2001. godine, točnije 9. svibnja, počeo je djelovati Virtualni muzej koga je građanima i posjetiteljima  poklonila Tobačna Ljubljana (ljubljanska tvornica duhana) prilikom 130-obljetnice djelovanja (s obnovom i promjenom projekcije povijesti Ljubljanskog dvorca, u ožujku 2012. godine, taj prostor se preimenovao u Virtualni dvorac). Prvi muzej ove vrste u Sloveniji osnovali su Gradski muzej Ljubljana, RenderSpace, Navidezni interaktivni sistemi (Fiktivni interaktivni sustavi), Kibla, TSE i Pristop. Te godine je izvedena statička sanacija ulaznog mosta i panoramske terase, a također su namještena i glavna dvorska vrata.

Od 2002. godine sa dvorca su skinute i građevinske skele, pa se on otada u cijelosti obnavlja preko podzemnog servisnog trakta; obnova se prije svega izvodila na području budućeg Palacija  i Friderikove kule sa pripadajućim garderobama , sanitarijama i veznim traktom do Staleške dvorane.

U mjesecu travnju 2003. godine završena je reprezentacijska dvorana Palacij koja zajedno s novim garderobnim prostorijama i sanitarijama te posebnim pristupom za invalide omogućava znatno bolju ponudu.

Važna prekretnica u obnovi Ljubljanskog dvorca 2004 i 2005. godine  je početak rješavanja logističkih problema pristupa i prijevoza do Dvorskog brežuljka.  Kao najbolje rješenje se pokazala uspinjača sa donjom postajom na Krekovom trgu i gornjom postajom na rubu dvorskih zidina. Prve putnike je prevezla u prosincu 2006. godine. Dužina pruge između donje i gornje postaje je 117,69 m, a visinska razlika 69,70 m.

2007. godine se pripremala  projektna dokumentacija za dobivanje građevinskih dozvola za nastavak  i dovršenje  obnove.

2008. godine ispunjava se vizija oživljavanja brda i prostorija u Dvorcu. U sklopu djelomičnog uređenja okolice obnovljen je i Plečnikov put do i oko dvorca, koji je srušen za vrijeme Drugog svjetskog rata. Put oko Bastije još nije sređen do kraja, a radovi na njemu će se privesti kraju nakon zavšetka arheoloških istraživanja. U listopadu su započeti rekonstrukcijski radovi na tri kule – na Vidikovcu, na Friderikovoj i Erazmovoj kuli. Na »Taj veseli dan kulture – rođendan Franca Prešerna«, 3. prosinca, u Kuli strijelaca smo po prvi puta prikazali obnovljene sgraffite Borisa Kobea i Marija Preglja. Sgraffiti iz 1953. godine su ukrašavali prostore nekadašnje pivnice i kavane, a za njihovu obnovu pobrinuo se Restauratorski centar Zavoda za očuvanje kulturne baštine  na čelu sa akademskim slikarom Ljubišom Milićem. Krajem prosinca 2008. godine potpisan je ugovor o završetku obnove trakta J (prostora između Kapele i Hribarove dvorane), u kome bi se trebala smjestiti stalna izložba Slovenska povijest. Građevinski radovi su otpočeli u siječnju 2009. godine;  iste godine smo završili i obnovu već spomenutih triju kula.

U lipnju 2010. godine je na sve tri razine trakta J otvorena  stalna izložba Slovenska povijest, a djelomično obnovljena Kamenita dvorana u traktu M zasjala je u bojama novog Lounge Cluba Goodlife. Nastavila se i obnova trakta K na djelu buduće Gostione Na Gradu (Gostione  U Dvorcu) i Lapidarija KLMT, koga smo nazvali Gornji lapidarij. U kolovozu 2010. godine svjetlost dana je ugledala i Gostiona Na Gradu .  

2011. godine u obnovljene prostorije trakta J iznad stalne izložbe Slovenska povijest uselila se nova uprava Ljubljanskog dvorca; dvorac je 1. travnja 2011. godine postao samostalni javni zavod. Usprkos stečaju ključnih građevinskih poduzeća, uspjeli smo završiti Gornji lapidarij i započeti obnovu trakta A; osim toga preuredili smo i prostorije dotadašnjeg Virtualnog muzeja i pokrenuli novi program u Virtualnom dvorcu.

Ključni projekt obnove Ljubljanskog dvorca u 2012. godini  bio je završetak trakta A –  Kule strijelaca, u kome se zahtjevna obnova na svim razinama sadašnje ulazne kule pokazala kao izniman rezultat odlične suradnje izvođača, arhitekata, restauratora i konzervatora.  U sklopu obnove na ulaznoj razini kule restaurirani su i sgraffiti autora Borisa Kobea i Marija Preglja. Krajem 2012. godine je na najvišoj razini kule otvorena  nova restauracija Strelec (Strijelac).

2012. godine završena je i obnova samica u tamnici pod Palacijem, gdje je smještena stalna izložba Kaznionica i izvedena opsežna obnova munjovodnog sustava, što na objektu poput Ljubljanskog dvorca nije baš jednostavan projekt.  Iste godine  smo započeli  s obnovom trakta K, iznad sadašnje Gostione Na Gradu , gdje će se nalaziti najvažnija višenamjenska dvorana, koju smo nazvali po nekadašnjem ljubljanskom gradonačelniku dr. Ivanu Hribaru.  Zbog nedostatka investicijskih sredstava, projekt obnove je podijeljen u nekoliko faza; prva je započeta 2012. godine.

2012. godine smo obavili dosta posla i na području izrade projektne dokumentacije za daljnju obnovu i završetak radova na Ljubljanskom dvorcu, prije svega za pripremu projekata za prijavu na razne EU natječaje.  Među važnijim projektima obnove bila je i Energetska sanacija Ljubljanskog dvorca; za tako zahtjevan objekt pripremljena je cjelokupna građevinska fizika i studija primjenljivosti alternativnih izvora, kao i sva investicijska dokumentacija, a također i Obnova trakta E1, koja bi omogućila nastavak obnove razine iznad Staleške dvorane. Iako smo postigli maksimalni broj točaka, zbog birokratskih razloga nismo imali uspjeha ni na jednom natječaju, zato smo za 2013. godinu planirali djelomičnu energetsku sanaciju – zamjenu plinskih kotlova i hidrauličko balansiranje, te cjelokupnu obnovu trakta E1 iz redovitih investicija Gradske općine Ljubljana.

2013. godine  je uslijedio radikalan korak u daljnjoj obnovi Ljubljanskog dvorca. Završena je rekonstrukcija razine Lapidarija ABCM iznad Gornje postaje uspinjače te prva faza obnove Hribarove dvorane. Završena je i obnova u traktu E1 sa zaključenim obrambenim hodnikom tj. obilaznim hodnikom ili hodnikom za razgledavanje, a također je završena prva faza energetske sanacije sa obnovom kotlovnice i izvedbom hidrauličnog balansiranja. Započela je i obnova dvorana za vjenčanja i sanitarija u traktu M.

2014. godini smo završili obnovu dvorana za vjenčanja i priveli kraju tehnički dio projekta »Ljubljanski dvorac – Muzej lutaka«. Ovaj izrazito multidisciplinarni i povezujući projekt započinje u depoima lutaka Ljubljanskog kazališta lutaka, nastavlja se tzv. putem lutaka (Krekov trg-šinska uspinjača-Ljubljanski dvorac), dospijeva u trakt D, E na gornjoj razini iznad Staleške dvorane kao Muzej lutaka sa stalnom izložbom, radionicama i animacijom, zatim ulazi u trakt S, na području novog Dvorskog kazališta, koje je između ostalog namijenjeno i marionetama, i na kraju se završava u dijelu programa potpore, gdje posjetitelji upoznaju još zadnje pojedinosti o lutkama. Projekt je sufinancirala Europska unija. Lutke i ostali sadržaji u Muzeju lutaka u Ljubljanskom dvorcu su bili postavljeni u prvoj polovici 2015. godine.

U ulaganja u obnovu i revitalizaciju Ljubljanskog dvorca su u 2015-16. godini uključeni: ulazni paviljon, dvorska trgovina, vinoteka, Galerija S, Hribarova dvorana te energetska sanacija i osiguravanje projektne dokumentacije.

U 2016. godini je sagrađen i dvorski vinograd. V 2017. godini je završena obnova Hribarove dvorane. Započeti su radovi u prostoru ispod Dvorske kavane koji će nakon obnove biti namijenjen izvođenju pedagoških programa.

Sredinom listopada 2017. godine, nakon manjih radova na obnovi Kamenite dvorane, počeo je djelovati i Jazz Club Ljubljanski dvorac.

Među značajnije projekte provedene u 2018. godini, svakako se ubrajaju završavanje građevinskih radova u prostoru buduće vinoteke i rekonstrukcija prostora ispod Dvorske kavane. U jednom dijelu tog prostora se nalazi i takozvani Zmajev brlog, namijenjen raznovrsnim kreativnim i obrazovno- pedagoškim programima, a u drugom, suvremeni Info centar i Dvorska trgovina s vlastitom tržišnom markom Fridrik. 

U 2019. godini smo dovršili radove u prostorijama vinoteke i izgradili terasu Dvorske vinoteke koja je svoja vrata otvorila početkom rujna 2019. godine. Obnovili smo Dvorsku kavanu i Galeriju »S« te preuredili prostor nekadašnjeg Info centra u Erazmovoj kuli, u kojoj je od travnja 2019. godine postavljena i stalna izložba Dvorsko oružje.

U studenom 2020. godine završili smo s radovima na Bastiji koja je s novom popločanom terasom i pogledom na Kongresni trg postala još privlačnijim odmorištem za posjetitelje.   
Do kraja godine završili smo i radove u obnovljenom prostoru – prijelazu iz Galerije »S« na trakt ispod dvorane Palacij i na Dvorsko dvorište; nakon što smo prokopali prolaz, izgradili stubište i podiznu platformu te okončali obnovu, uredili smo i ovaj dio dvorskog podzemlja; tako smo dostup do Galerije »S«, Dvorskog kazališta i Gornjeg lapidarija omogućili i fizički hendikepiranim osobama.  

2021. godine obnovili smo srednjovjekovne gradske zidine uzduž trase šinske uspinjače. Obnovom ovih značajnih relikta sanirali smo ih i zaštitili od daljnjeg propadanja te ih primjereno osvijetlili za potrebe prezentacije. Započeli smo obnovu i završne radove na Kazematu, prostoru koji će nakon obnove zajedno s pomoćnim prostorijama omogućiti provedbu kulturnih programa i organizaciju drugih događaja. Obnova Kazemata nastavljena je i u 2022. godini.

Tijekom 2022. godine Gradska općina Ljubljana je dovršila izgradnju nove zgrade Na Stolbi , čime je Javni zavod Ljubljanski dvorac dobio nove administrativne prostore za dio svojih zaposlenika.

U 2023. godini smo dovršili obnovu krovišta iznad dvorana za svadbeno slavlje, dok smo u Erazmovoj kuli promijenili dotrajale stepenice koje vode prema Panoramskoj terasi. U gornjem katu zgrade Na Stolbi, kojom od 2022. godine  upravlja Javna ustanova Ljubljanski dvorac, opremili smo dva apartmana sa četiri zvjezdice. Namijenjeni su gostujućim umjetnicima javnih ustanova s područja kulture, čiji je osnivač Gradska općina Ljubljana, kao i drugim putnicima. Obnovili smo i površine za parkiranje u parku Dvorca te uspostavili i uredili sustav naplatnog parkiranja na tom području.  Završili smo i rekonstrukciju  zadnjeg još neobnovljenog dijela Dvorca – Kazemata koje su tako postale novi prostor za priredbe.

ŽIVJELI! DOBRODOŠLI U VINOTEKU!

ŽIVJELI! DOBRODOŠLI U VINOTEKU!

Nazdravite životu u našoj vinoteci. S obzirom na to da u njoj imamo doista veeeliki izbor vrhunskih slovenskih vina, morat ćete je posjetiti više puta, da biste mogli kušati sva. Jeste li više za bijelo ili crno?


Upoznajte Friderika, zatvorskog štakora!