Na sadržaj

Zanimljivosti

Svaki kutak u dvorcu ujedno je i prilika da otkrijete i saznate nešto novo. Kad se nađete na brežuljku iznad grada, bilo vani ili u nekoj prostoriji dvorca, svugdje će vas pratiti mnoge povijesne i aktualne zanimljivosti, pa i takve koje niti ne očekujete. Na brežuljak iznad grada se vrijedi vraćati, jer svaka posjeta dvorcu može pružiti posve drugačiji doživljaj. Dozvolite si biti otvoreni za uvijek nova iskustva, a mi ćemo vam se uvijek iznova obradovati.

Taktilna maketa

Na Dvorskom dvorištu postavljena je taktilna maketa Ljubljanskog dvorca čija legenda je napisana Braillovim pismom što omogućava upoznavanje ove popularne turističke točke slijepim i slabovidnim posjetiteljima.

Veća dostupnost kulturnog blaga jedno je od značajnijih strateških usmjerenja gradske kulturne i socijalne politike, osobito kada je riječ o fizičkoj i senzornoj dostupnosti za posjetitelje s različitim ograničenjima. Zato je 2013. godine gradski Odjel za zdravlje i socijalnu skrb dao pobudu za izradu taktilne makete. Na Odjelu za kulturu su odlučili da bi za ovakvu maketu bio najprimjerniji Ljubljanski dvorac, jer je najposjećenija turistička točka u gradu.

Izvedbu taktilne makete preuzeo je Ljubljanski dvorac u suradnji sa arhitektonskim biroom Ambient te poduzećima RPS i Livartis. Maketa, odlivena u broncu, ima uz opis na latinici i opis na Braillovom pismu. Javnosti je prvi puta predstavljena 14. listopada 2013. godine, dan prije obilježavanja Međunarodnog dana bijelog štapa, vjernog pratioca slijepih i slabovidnih, i tako upozorava na njihovu nazočnost u našoj okolini.

slika maketa

Dvorski skriptorij

Kada  vrijeme  stane i izgubi svoj  smisao, dvorski pisar uzima u ruku kaligrafsko pero i odvodi vas mnogo godina unazad.

Šetajući dvorcem i njegovim prostorijama u Dvorskoj kapeli ćete naletjeti na Dvorski skriptorium. Uživo  ćete upoznati stare rukopise koje su pisarski majstori koristili u prošlosti,  vidjet ćete  inicijale, reprodukcije starih zapisa, pisarske potrepštine i mnoge druge zanimljivosti s tog područja. Kako biste iz dvorca odnijeli simpatičnu uspomenu, dvorskom pisaru možete povjeriti svoje ime i pri tom naravno spoznati kako lijepa i dragocjena je pisana riječ.

Foto dvorski skriptorij

Gradski svirači

Obučeni u replike originalnih odijela, Gradski svirači se oglašavaju sa Razglednog tornja Ljubljanskog dvorca po lijepom vremenu u ljetnim mjesecima.

Iako je dvorac bio u vlasništvu zemaljskog poglavara, za sigurnost dvorca i njegovog brežuljka brinuli su sami građani. Pored građanske tvrđave (Šance) građani su brinuli o Kuli svirača. To je bio zapravo prerađena ulazna kula iz Friderikovog vremena.

Poslušajte: Grajski-piskaci.mp3

Na drvenoj platformi izgrađenoj oko Kule svirača (prvi puta spomenuta 1544. godine), svakog su dana u 11. sati gradski svirači zatrubili u tri trombona i jedan kornet i time najavili građanima da se približava 12 sati, to jest vrijeme ručka. Nije poznato kada je ova navika zamrla, ali je izvori spominju još u 17. vijeku. Svakako, ovo muziciranje nije bilo njihov najvažniji zadatak. Ali to je onaj događaj kojega smo zbog njegove simpatičnosti i kao uspomenu na Gradske svirače nakon višegodišnjih nastojanja Ljubljanskom dvorcu obnovili 2012. godine. Sada se Gradski svirači nažalost ne oglašavaju s Kule svirača koja je bila jako oštećena, a stajala je u neposrednoj blizini današnjeg Vidikovca sagrađenog 1848. godine.

Projekt provodimo u suradnji s Turizmom Ljubljana.

slika široka piskači

»Knjigobježnice«

Proski/čitaj me! Projekt Knjigobježnice ljude potiče na čitanje i međusobnu razmjenu knjiga; svoje mjesto je našao i u Ljubljanskom dvorcu.

Predstavljajući projekt Knjigobježnice, njegova je poticateljica, Nina Kožar, napomenula da je najvažnija samoinicijativnost. Zato smo se projekta samoinicijativno latili i mi u Javnom zavodu Ljubljanski dvorac. Kupili smo materijal, potreban za izradu ormarića za knjige, koje su dizajnirali Klara Zalokar i Klemen Zupančič iz kreativnog tandema „Handmade in Moste“, i na osnovu njihovih nacrta sastavili ormariće za knjige koji su u listopadu 2013. godine našli svoje mjesto na različitim lokacijama Ljubljanskog dvorca. U jesensko-zimskom razdoblju pogodne su lokacije na gornjoj i donjoj postaji uspinjače, u Donjem lapidariju i pod arkadama ispod Staleške dvorane. U proljetno-ljetnom razdoblju ormarići za knjige će se smjestiti i u sjenu dvorskih kestenova pod kojima će čitanje biti još prijatnije.

Na ovaj način posjetitelje potičemo na čitanje i međusobnu razmjenu knjiga što je i ponukalo projekt Knjigobježnice. »Predaj knjigu, uzmi knjigu!« piše na Dvorskim ormarićima-knjigobježnicama, zato dobrodošli u Ljubljanski dvorac na čitanje i razmjenu knjiga!

Slika knjige

Sgraffito slike u Kuli strijelaca

Zidovi u prostorijama Restauracije Strijelac, na gornjem katu Kule strijelaca, ukrašeni su zidnim dekoracijama, koje su u razdoblju između 1952. i 1953. godine izveli arhitekt, slikar i sveučilišni profesor Boris Kobe (1905-1981) i akademski slikar Marij Pregelj (1913 – 1967).

Umjetnici su odabrali tehniku oslikavanja sgrafitto ( prema tal. sgraffiare – ugrepsti), koja se sve od gotike primjenjivala za dekoriranje pročelja zgrada, jer se smatrala trajnijom od fresco tehnike. Bit ove tehnike je u primjeni više raznobojnih slojeva tanke žbuke. Za kompoziciju prikaza umjetnici su izradili papirne predloške ili kartone (originale čuva obitelj Borisa Kobea), sa kojih su prenijeli crtež na svježe slojeve žbuke, a potom su posebnom žlicom i grebanjem žbuke do željenog obojanog sloja, oblikovali odabrani motiv.

Zidne dekoracije, renovirane 2008. godine, širokim se pojasom protežu po cijelom tornju , sa prekidima oko prozorskih i vratnih otvora. Prizori su uokvireni i stvaraju izgled strip (ili ilustrirane) priče. Zamisao za likovni izgled zidova u Kuli strijelaca autori su pronašli u motivima slovenskih narodnih pjesama i pripovijetki. Naslikali su devet priča iz slovenskog narodnog naslijeđa, od kojih su se djelomično očuvale dvije. Tri od devet priča ostale su nenaslovljene. Ispod pojedinih prizora iz priča stoji tekst. Autorski rad svake od njih moguće je raspoznati pomoću slova K (Kobe) i P (Pregelj).

Na donjem katu Tornja strijelaca, na koji se ulazi sa razine Dvorskog dvorišta, na zasvođenom stropu sačuvan je fragment, također oslikan u tehnici sgraffito, sa prizorima iz seoskog života (berba grožđa).

Dvorski bunari

Pouzdana opskrba vodom je stanovnicima dvoraca bila barem jednako važna koliko i zaštita od neprijatelja.

Budući da na uzvišicama nema potoka, rijeka ili jezera, stanovnicima dvorca u poznom srednjem vijeku trebalo je dosta mašte i tehničke spretnosti da su sakupili i pročistili dovoljnu količinu vode za svakodnevne potrebe. Iz tog razdoblja su u Ljubljanskom dvorcu očuvana četiri bunara odnosno spremnika za vodu: Spremnik za vodu na dvorištu, Spremnik za vodu ispred Palacija, Bunar ispred Peterokutne kule i Bunar sa nagaznim pokretnim točkom ispred Ljubljanskog dvorca.

Cisterne u kojima se skupljala voda sa krovova i dvorišta, te bunari pomoću kojih se crpila voda iz podzemnih voda, uvijek su bili pažljivo pokriveni, a njihova neposredna okolina morala je biti popločena čime se sprječavalo prodiranje prljavštine. U svrhu toga je na vrhu šahta bio postavljen i kameni obruč ili tek jednostavni drveni podignuti rub, koji je štitio šaht od prodiranja prljavštine. Voda iz bunara se vadila drvenim vedrima, a za lakše dizanje provukli bi konopac kroz čekrk ili ga pak vezali na vitlu ili drveni točak.

Prigodom Svjetskog dana voda 2016. godine izdali smo brošuru o bunarima u Ljubljanskom dvorcu i njegovoj neposrednoj okolini. S jedne strane su bunari dragocjeno arheološko bogatstvo, a s druge, tvorevine važećih principa i tehničkih zakonitosti koje se tijesno isprepliću sa osobnim stvaralaštvom graditelja. Paralelno s povijesnim i tehničkim obilježjima pojedinih bunara u brošuri su također predstavljene zanimljivosti i legende koje su se stoljećima plele oko ovdašnjih izvora života.

Brošuru možete potražiti na ovom linku, dok vam je njena tiskana inačica na raspolaganju u Info centru Ljubljanskog dvorca.

MOL ZPE2

slika vodnjak

Fleischmannov pastrnjak

2012. godine je nakon 172 godine na Ljubljanskom dvorcu ponovo procvao Fleischmannov pastrnjak. Ova je biljka nakon 1840. godine na Ljubljanskom dvorcu nestala.

Obični pastrnjak je jedna od najčešćih livadskih biljaka, koja u otavi cvate na mnogim travnjacima i uz putove. Fleischmannov pastrnjak je posebnost jer se od običnog razlikuje po dvostruko pernatim listovima, po obliku i nazubljenosti listova, a djelomično još i po tamnije zelenoj boji listova. Osim staništa na Ljubljanskom dvorcu, gdje je biljka rasla sve od 1819. godine do približno 1835. godine, nikakvo drugo stanište nije pronađeno. O njegovoj pojavi ne postoji jedinstveno mišljenje. Neki tvrde, da je biljka možda nastala kao nasljedna promjena (mutacija) u ljubljanskom botaničkom vrtu (Mayer, 1960.), a drugi, da je zaista rasla na Ljubljanskom dvorcu (Voss, 1885.).

Činjenica je da su pastrnjak kao povrće počeli uzgajati u srednjem vijeku i bio je dugo u upotrebi, sve dok ga nisu potisnuli mrkva i krumpir. Korijen jednogodišnje biljke osim mnogo vode sadrži i šećere, bjelančevine, pektin, pa čak i nešto masnog i eteričnog ulja. Englezi ga još uvijek cijene. Moguće je, dakle, da je spomenuti pastrnjak sorta običnog pastrnjaka, kakvog su nekada uzgajali. Bez obzira na to još uvijek pobuđuje čuđenje činjenica da se održao jedino na Ljubljanskom dvorcu i kasnije u botaničkom vrtu. I u tom slučaju njegova vrijednost nije ništa manja, budući da su i sorte dobivali tako, da su izborom posebnosti pokušali uzgojiti nešto novo. Bilo koja od navedenih tvrdnji je moguća, jer ne mijenja činjenicu, da se biljka sačuvala jedino u ljubljanskom botaničkom vrtu.

Po Fleischmannovu pastrnjaku je nazvan prirodoslovni nastavni put po kome u suradnji sa Botaničkim vrtom Sveučilišta u Ljubljani organiziramo vođena razgledavanja.  

Putem Fleischmanovog pastrnjaka (PDF)

 

JESTE LI ZA KAVU I KOLAČE?

JESTE LI ZA KAVU I KOLAČE?

Znam da će vam za vrijeme šetnje dvorcem prijati predah. Zato se odmorite i posjetite moju najdražu Dvorsku kavanu. Tamo će vam poslužiti zbilja odlične kolače.


Upoznajte Friderika, zatvorskog štakora!